Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva. Republika Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kad je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti je voda i bioraznolikost.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi četiri biogeografske regije te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta, procjenjuje se da ih je od 50 do 100 tisuća, iako je broj poznatih vrsta oko 38 tisuća. Za zemlju relativno male površine to je značajan broj. Osim toga u Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija.

Isto tako imamo i puno vrsta ugroženih na europskom nivou. Prostrane planinske šume bukve i jele stanište su većih populacija triju velikih zvijeri na području Hrvatske – medvjeda, vuka i risa. Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš. Osim toga, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Jedan od temeljnih mehanizama za zaštitu tog prirodnog bogatstva u Europi je europska ekološka mreža Natura 2000, a ulaskom Hrvatske u EU njenim dijelom postati će gotovo 37% kopnenog teritorija Hrvatske.

.